da li si umoran? od beskrajne borbe sa prokrastinacijom, anksioznošću i sagorevanjem?

Ponovo sebi obećavaš da ćeš se „sabrati” — i ponovo
osećaš krivicu i stid kada ne uspe.

A iznutra se stalno vraća isto pitanje:

Zašto ne mogu kao drugi?Šta nije u redu sa mnom?

Mačka umotana u ćebe
Iznenađeni pas

A šta ako za to postoji objašnjenje?

Tvoj mozak jednostavno radi drugačije

Na karticama su mimovi iz svakodnevnog života ljudi sa ADHD-om i autizmom

Na kraju ćeš saznati koja si vila iz Winx-a da li možda imaš prepoznatljive osobine ADHD-a ili autizma.

Ovo nije dijagnoza, već zabavan test. Dijagnozu može postaviti samo psihijatar. Neurodivergentne osobine se preklapaju sa simptomima mnogih drugih stanja, zato ću ti nakon prvog razgovora poslati upitnike potrebne za početnu procenu.

Prevuci udesno 👈 ako se pronalaziš, 👉 ako nije za tebe.

Saznaj kako tvoj mozak može da funkcioniše

Šta je to?

Autizam

Autizam je neurorazvojna razlika u načinu na koji mozak obrađuje informacije, naročito senzorne i socijalne. Nije bolest, već drugačiji način doživljavanja sveta.

Autistični mozak može drugačije filtrirati signale, pa zvuk, svetlo, dodir i društvene situacije brže dovode do senzornog preopterećenja i umora.

Zašto je spektar važan

Autizam se kod svake osobe ispoljava drugačije. Nevidljive teškoće sa senzorikom, komunikacijom, organizacijom i samoregulacijom su stvarne.

Pače među pticama u dvorištu

To podseća na priču o Ružnom Pačetu:

Pače je odrastalo među pticama u dvorištu. Bilo je malo drugačije, nespretno i nije ličilo na ostale, pa su mu se smejali, zadirkivali ga i maltretirali.

Pače odlazi od ostalih

Vremenom je i samo počelo da veruje

da je gore od drugih i da ne zaslužuje da bude deo zajednice. Izbegavalo je druge, skrivalo se i plašilo da priđe čak i prelepim labudovima.

Pače samo pored jezera

Izbegavalo je druge jer se plašilo da će ponovo biti odbačeno.

Skoro je izgubilo svaku nadu. Ali istina je bila da nikada nije bilo ružno niti slomljeno.

Pače u svom odrazu vidi labuda

A onda je, ugledavši svoj odraz u jezeru,

shvatilo ko je zapravo i pronašlo svoje mesto među labudovima.

ovako se često osećajuljudi sa ASD-om i ADHD-om

Ljudi oko njih ne razumeju uvek njihove osobenosti, zbog čega se mogu javiti stid i osećaj da sa njima nešto „nije u redu”. Ipak, te osobenosti ih čine jedinstvenim i mogu postati njihova snaga kada nauče da ih prihvate i razumeju kako da brinu o sebi na način koji poboljšava kvalitet njihovog života.

A šta možemo da uradimo?

ADHD i ASD su urođene osobenosti mozga.

One ne prolaze same od sebe i ne mogu se „izlečiti snagom volje”. Ali možemo naučiti da živimo tako da više ne budu izvor stalnog stida i sagorevanja.

Glavni korak je da prestanete da se uklapate u tipične okvire uspeha i produktivnosti i prihvatite da vaš mozak radi drugačije, i da je to u redu. Imate pravo da živite svojim tempom i po svojim pravilima.

Šta pomaže:

Razumevanje i prihvatanje

Kada prestanete da mislite „sa mnom nešto nije u redu”, vraća se energija za život umesto za maskiranje.

Veštine samoregulacije

Učimo da upravljamo impulsivnošću, prokrastinacijom, senzornim preopterećenjem i anksioznošću.

Podržavajuće rutine

Stvaramo predvidljivost koja smanjuje stres, ali ne guši.

Rad sa emocijama

Primenjujemo strategije koje uvažavaju način rada mozga i zaista pomažu kod ADHD-a i ASD-a.

Planiranje

Primenjujemo strategije koje uvažavaju način rada mozga i zaista pomažu kod ADHD-a i ASD-a.

Terapija ili koučing

Prostor u kome možete izgraditi nove strategije i prestati da se borite protiv sebe.

Besplatan vodič

Kako izaći iz vrtloga prokrastinacije

Šta se nalazi u njemu?

Neurobiologija „lenjosti”: zašto mozak ignoriše listu obaveza i kakve veze dopamin ima sa tim.

Kako se dogovoriti sa unutrašnjim petogodišnjakom, koji želi da gleda mimove umesto da radi.

Prečice za pažnju: tehnike za početak zadatka za pet minuta bez nestajanja na društvenim mrežama.

Podrška umesto samokritike: konkretni alati kada ste već iscrpljeni, a zadatak još nije završen.

Preuzmi besplatno

Ovaj vodič ne zamenjuje terapiju, ali pokazuje da niste sami. Ovi prvi koraci mogu olakšati život već sada.

Ko sam ja?

Znam kako je osećati se „drugačije od svih”

Zovem se Ana Verškova, psiholog sam i radim u pristupima šema terapije, ACT-a i RO DBT-a.

Ali pre svega sam osoba sa sopstvenim iskustvom autizma i ADHD-a.

Ana Verškova za stolom u kafiću

Od detinjstva sam slušala: „Previše si osetljiva”, „Pametna, ali lenja”, „Na koga si takva? Čudna si, štreberka.”

Znam šta znači skrivati se iza maske i plašiti se da će te odbaciti ako pokažeš svoje pravo lice.

Znam kako je sagoreti na poslu, odlagati do poslednjeg trenutka, ne spavati noćima i ponovo kriviti sebe.

Ana Verškova kao dete

Ovaj put nije bio lak

Ovaj put nije bio lak. Ali upravo me je on doveo do psihologije, da bih pomagala drugima koji su, poput mene, umorni.

Neću biti u poziciji stručnjaka koji sve zna. Jednostavno ću biti uz tebe, podržavati te i prihvatati te onakvim kakav jesi.

Moj cilj je da ti pomognem da ne lomiš sebe prema tuđim standardima, već da izgradiš život u kome ima mesta za tvoje osobenosti, radost i otpornost.

Moji sertifikati o obrazovanju

Česta pitanja

Kako izgleda prva seansa?

Prvi susret traje 60 minuta i održava se onlajn.

  1. Detaljno razgovaramo o vašem pitanju i trenutnim teškoćama.
  2. Predlažem nekoliko upitnika koji nam pomažu da vidimo postoje li znaci ADHD-a ili autizma.
  3. Zajedno postavljamo ciljeve: šta vam je važno sada (na primer, da smanjite anksioznost, poboljšate san ili prestanete da odlažete obaveze) i šta je važno dugoročno.

Posle prve seanse imaćete plan na čemu da radite i koje korake da preduzmete dalje.

Šta ako poželim da prekinem terapiju?

To je normalno: ponekad klijenti osećaju da su dostigli cilj ili žele da naprave pauzu.

Molim da napravimo jedan neformalni dogovor: ako odlučite da završite terapiju, održaćemo jednu poslednju seansu besplatno.

Na njoj razgovaramo o razlozima, sumiramo rezultate i učvršćujemo ono što je već postignuto.

To pomaže da se proces završi brižno, bez osećaja napuštenosti.

Kako da izaberem koučing, program veština ili terapiju?

Koučing odgovara kada imate konkretan cilj: da poboljšate planiranje, smanjite odlaganje ili izgradite rutinu.

Programi veština (Solanto, RO DBT) odgovaraju ako želite strukturisan rad sa jasnim protokolom i praktičnim veštinama.

Dugoročna terapija je pogodna za dublje teme: stid, usamljenost, depresiju ili teškoće u odnosima.

O tome ćemo razgovarati na prvom susretu i zajedno izabrati format.

Kako se plaćaju seanse?

Plaćanje se vrši odmah nakon svakog susreta, na način koji vam odgovara (onlajn prenos, kartica i slično).

Nije potrebno plaćati nekoliko meseci unapred: plaćate samo konkretnu održanu seansu.

Ko postavlja dijagnozu?

Zvaničnu dijagnozu može postaviti samo lekar (psihijatar ili neurolog).

  • Pomažem u početnoj diferencijaciji: kroz upitnike i razgovor proveravamo postoje li znaci ADHD-a ili autizma.
  • Simptomi se često preklapaju sa anksioznim poremećajima i depresijom. Ponekad je potrebno prvo lečiti upravo ta stanja.
  • Pomoći ću vam da razumete kom lekaru da se obratite. Nakon toga možemo započeti usmeren rad sa ADHD-om ili autizmom.

Da li je onlajn terapija efikasna?

Da. Onlajn seanse su jednako efikasne kao susreti uživo, a mnogima su i praktičnije: možete biti kod kuće ili u drugom gradu, bez putovanja i gubitka vremena.

Koliko traje terapija?

Zavisi od vaših potreba.

Stabilizacija (san, anksioznost, stres): 3–5 susreta.

Program veština (na primer, Solanto za ADHD ili RO DBT za autizam): od 3 do 9 meseci.

Dubinska terapija (stid, maskiranje, depresija, odnosi): od šest meseci do godinu dana ili duže.

Šta ako mi se nešto u terapiji ne dopadne?

Ovo je veoma važno. Uvek ću vas podržati da otvoreno govorite o sumnjama ili neslaganju.

To ne ometa rad. Naprotiv:

  • pomaže u izgradnji poverenja,
  • razvija veštinu iskrene komunikacije,
  • uči vas da izrazite potrebe i zastupate svoje mišljenje.

Terapija je prostor u kojem možete reći „ovo mi ne odgovara“ ili „osećam drugačije“ i biti saslušani.

Da li treba da uzimam lekove?

Ponekad da.

  • Za potvrdu dijagnoze i propisivanje lekova (na primer, kod ADHD-a ili izražene anksioznosti/depresije) potrebno je obratiti se psihijatru.
  • Mogu da preporučim proverene stručnjake koji rade sa autističnim odraslim osobama i odraslima sa ADHD-om.
  • Terapiju možemo nastaviti uporedo sa medikamentoznim lečenjem, ako ga lekar propiše.

Šta ako otkrijemo prateća stanja?

To se dešava veoma često.

  • Autistične osobe i osobe sa ADHD-om često imaju i anksiozne poremećaje, depresiju, poremećaje ishrane ili zavisnosti.
  • Odredićemo prioritete. Na primer, prvo možemo stabilizovati depresiju zajedno sa psihijatrom, a zatim preći na rad usmeren na neurorazličitost.

Ovakav pristup čini terapiju efikasnijom i bezbednijom.